1. ANALIZA POTENCIJALA ZA RAZVOJ
1.1. Geografski polozaj, klimatski i ekoloski uslovi
Opcina Breza se nalazi u sredisnjem dijelu Bosne i Hercegovine, prostire se na 83 km2, sto cini 0,16% teritorije Bosne i Hercegovine i najmanja je po povrsini u BiH izvan sarajevskih opcina.
Po popisu iz 1991. godine, prostor opcine Breza naseljavalo je 17 266 stanovnistva ili 0,4% stanovnistva Bosne i Hercegovine. Prema najnovijim podacima na teritoriji opcine Breza zivi 13 916 stanovnika.
Opcina Breza ima povoljan geoprometni polozaj. Sa centralnom drzavnom saobracajnicom M-17 vezana je iz Podlugova regionalnim putem Podlugovi-Breza-Vares-Krizevici i regionalnim putem Visoko-Prhinje-Breza, a sa glavnim zeljeznickim pravcem, vezana je jednokolosjecnom zeljeznickom prugom Podlugovi-Vares.
Visinski interval obuhvata od 450-1100 metara nadmorske visine. Prostor opcine Breza nalazi se pod uticajem predplaninske klime. Ova klima obuhvata predjele izmedju planina, tj. kotline i doline kojima oticu vode pritoka glavnih bosnsko-hercegovackih rijeka, kao i brezuljkasta podrucja, cija se klima prilicno razlikuje od umjereno-kontinentalne klime na sjeveru i od planinske klime na vecim visinama.
Zivotna sredina na prostoru Opcine, do sada je bila ugrozena:
a) djelovanjem Rudnika,
b) nedogradjenom kanalizacionom mrezom u gradu i ostalim naseljima,
c) nerijesenim odlagalistem gradskog otpada,
d) upotreba uglja i drveta kao energenta.
a) Rudnik ugrozava zivotnu sredinu nekultiviranim odlagalistima jalovine u neposrednoj blizini grada i na obroncima okolnih brda. Podzemni kopovi Rudnika cesto izazivaju znatna slijeganja terena, presijecaju podzemne vodotoke i cine nehoticnu drenazu i obezvodnjavanje poljoprivrednog zemljista.Rudnik je do sada bio jedini nosilac privrednog zivota Opcine i nije ga se moglo ogranicavati u razvoju, ali mora se naci nacina da se stvore uvjeti da se zivotni prostor sacuva i oplemeni.
b) i c) Nedogradjena kanalizaciona mreza u gradu i ostalim naseljima i nerijeseno odlagaliste gradskog otpada su najtezi ekoloski problemi, jer je time latentno ugrozena covjekova okolina.
d) Upotreba uglja i drveta kao energenta, do sada je zagadjivala vazduh u zimskim mjesecima kada su magle, ali izgradnjom kotlovnice i toplovoda za grad Brezu, a nadajmo se i uvodjenjem plina kao glavnog energenta, ovaj problem ce biti rijesen.
1. 2. Infrastruktura
1.2.1. Saobracaj
Opcina Breza ima povoljan geoprometni polozaj. Smjestena je u centralnom dijelu BiH, povezana regionalnim putem Podlugovi-Breza-Vares-Krizevici i zeljeznickom prugom Podlugovi-Vares. Regionalni put se nastavlja u pravcu Varesa centralnom glavnom saobracajnicom kroz Brezu. Taj tranzitni saobracaj u gradu Brezi cini veliku smetnju, a u buducnosti ce to biti akutan problem.
Gustina naseljenosti i potrebe Rudnika ucinili su da je lokalna putna mreza po razvijenosti daleko iznad prosjeka BiH, dovoljna je konstatacija da je zanemarljiv broj domacinstava udaljen od saobracajnice vise od 500 metara. Medjutim, kod lokalnih saobracajnica postoje dva problema, prvo sto su one u mnogo slucajeva ostecene i nekvalitetne, a drugo sto na njima nisu izgradjena adekvatna stajalista za autobuse.
Drugi problem saobracaja u stajanju je sto u opcinskom centru nema autobuske stanice. Sada za to improvizirano sluzi parkiraliste Hotela "Breza". Pogodna lokacija za autobusku stanicu, rezervisana je kod preduzeca "Strojni".
1.2.2. PTT, radio i televizija
U Brezi postoji telefonska centrala cvornog tipa, kapaciteta 3000 lokalnih prikljucaka. Na nju je spojena krajnja telefonska centrala u Zupci , kapaciteta 1000 prikljucka, te krajnje centrale na Vijesolicima i Slivnu. Cvorna centrala povezana je sa glavnom telefonskom centralom Zenica, 300 kanalnim relejnim sistemom. Kapacitet centrale i gustoca telefonskih prikljucaka trenutno nezadovoljava potrebe. Prosirenje centrale je u toku , s tim da je telefonska mreza uradjena u svim mjesnim zajednicama Opcine.
U Brezi egzistira radio stanica dovoljnog kapaciteta ( jacine predajnika) da pokriva ne samo prostor Opcine nego i daleko sire. U toku su aktivnosti na izgradnji kablovske televizije.
1.2.3. Energija
Snadbijevanje elektricnom energijom na sadasnjem nivou je zadovoljavajuce, i ne predstavlja prepreku niti ogranicava daljnji ukupan razvoj Opcine.
1.3. Dostignuti stepen privrednog razvoja
Okosnicu razvoja privrede Opcine Breza prije rata cinila su sljedeca preduzeca:
- iz oblasti rudarstva DOO RMU "Breza"
- iz oblasti gradjevinarstva GD" Sretno"
- iz oblasti metaloprivrede DD " Strojni "
- iz oblasti zanatstva DD " Elektroterma "
- iz oblasti tekstilne industrije DOO "Bretex"
- iz oblasti trgovine DOO " Udarnik " i DOO " Velepromet "
- iz oblasti ugostiteljstva TUP " Breza "
Opcina je spadala u red srednje razvijenih opcina sa ukupnim brojem zaposlenih u drustvenom sektoru 3650 radnika, od cega u vanprivredi 400 radnika. Dominantno mjesto u privrednom razvoju opcine imalo je rudarstvo koje je ucestvovalo u drustvenom bruto proizvodu sa 58%.
Neposredno poslije rata, privreda Opcine dijelila je sudbinu ukupne privrede na nivou drzave, koju je karakterisalo:
- nelojalna konkurencija,
- nerazvijeno trziste,
- opsta nelikvidnost,
- nizak stepen potrosnje,
- nerazvijen poreski sistem
Trenutno stanje u privredi Opcine izgleda ovako:
RMU "BREZA" DOO Breza je preduzece koje se bavi proizvodnjom i preradom uglja, kao osnovnom djelatnosti, kao i drugim sporednim djelatnostima za koje je registrovano.Prije rata Rudnik je zaposljavao 2123 radnika i ostvarivao godisnju proizvodnju od 487.000 t uglja.
U ovom momentu Rudnik zaposljava 1295 radnika.
Plasman uglja se vrsi u TE "Catici" i za potrebe siroke potrosnje.
Neophodno za RMU "Breza" kao i za sve rudnike u BiH je ubrzati proces privatizacije.
GD " SRETNO" DOO Breza je gradjevinsko preduzece, cija je osnovna djelatnost:
- proizvodnja AB stubova, za koje postoji obezbijedjeno trziste, jer je krajnji korisnik ovog proizvoda Elektroprivreda BiH,
- proizvodnja BAG elemenata (montazno demontazni betonski objekti koji se mogu koristiti za izradu trafo stanica. U ovom momentu je u toku
- realizacija Ugovora za izradu 15 komada trafo stanica, a u toku su aktivnosti oko potpisivanja ugovora za izradu 90 trafo stanica,
- izgradnja poslovno-stambenih objekata po sistemu kljuc u ruke, kao i sve vrste preuredjenja i adaptacije postojecih objekata,
- proizvodnja garaza, poslovnih prostora , kioska,
- proizvodnja betonske galanterije (svi profili betonskih cijevi, AB nogare, ivicnjake i betonske ploce) .
Trenutno zaposljava 71 radnika. Proces privatizacije je u toku.
DD " STROJNI"
Preduzece se bavi metalopreradjivackom djelatnoscu, zaposljava 83 radnika.
Neuposlenost kapaciteta ( iskoristenost svega 40%) odnosno nedostatak trzista je glavni problem ovog preduzeca. Proces privatizacije je uspjesno okoncan. Vecinski vlasnici su uposleni radnici sa 86% dionica , a 14% dionica u vlasnistu je Privatizacijskog investicionog fonda BOSFIN.
DD "ELEKTROTERMA"
Preduzece koje je poslovalo u oblasti elektrozanatstva.. Prizvodni program se odnosio na proizvodnju grijaca i snjura , proizvodnju alata, usluga viklovanja elektromotora i sl. Bilo je zaposleno 150 radnika. Preduzece je potpuno devastirano. Proces privatizacije je uspjesno okoncan. Vecinski vlasnik je Privatizacijsko investicioni fond BONUS sa 88% dionica , dok je ostatak dionica od 12% vlasnistvo radnika. Ocekuje se uskoro pokretanje proizvodnje.
DOO " BRETEX"
U fabrici "BRETEX" provedena je privatizacija po Zakonu o privatizaciji drzavnih preduzeca. Osnovna djelatnost je proizvodnja vlacanog prediva.
U ovoj godini potpisani su ugovori sa VITEX-om Visoko za proizvodnju 20 tona prediva mjesecno, a u zavrsnoj fazi je potpisivanje ugovora sa ROTEX-om iz Rogatice.
Trenutni broj zaposlenih je 82 radnika.
Trgovacka preduzeca DD "UDARNIK" i DD "VELEPROMET" prije rata su bili mali giganti u trgovini i poslovali veoma uspjesno. Zaposljavali su preko 200 radnika. Za vrijeme rata preduzeca su devastirana, imovina preduzeca nije bila pod kontrolom. Poslije rata navedena preduzeca vrlo brzo prestaju sa radom. Status zaposlenih radnika je bio nerijesen. Trenutno je najveci dio preduzeca privatiziran u toku male privatizacije.
Najuspjesnija PRIVATNA PRAVNA LICA na podrucju nase opcine sa nazivima i osnovnim pokazateljima poslovanja data su u narednoj tabeli:
